Povodom Mjeseca ponosa, Prostor rodne i
medijske kulture K-zona pod platformom Fierce Women, organizira
predavanje o Nasti Rojc - jednoj od najvažnijih hrvatskih umjetnica i slikarica
prošlog stoljeća. Predavanje će u četvrtak, 6. lipnja, u društveno-kulturnom
centru Šesnaestica (Ozaljska 16/II) u 18h održati povjesničarka umjetnosti i
sveučilišna profesorica Leonida Kovač.
Nasta Rojc jedna je od
najvažnijih hrvatskih slikarica, a njezin se opus primarno sastoji od portreta,
autoportreta i pejzaža. Porijeklom iz dobrostojeće obitelji, nakon
iscrpljujućih pregovora s ocem započinje slikarsko obrazovanje u privatnoj
školi Otona Ivekovića gdje upoznaje bliskog prijatelja i slikara Branka Šenou -
s kojim će desetak godina poslije, također zbog nagodbe s ocem, sklopiti
formalni brak. Studij slikarstva nastavila je u Beču na Kunstschule für
Frauen und Mädchen, te potom u Muenchenu gdje u Heimannovoj školi studira s
Miroslavom Kraljevićem. Imala je brojne samostalne i grupne izložbe u Hrvatskoj
i inozemstvu od kojih je posebno uspješna bila ona u Londonu 1925. Osnivačica
je Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu, 1927.
Život i djelo
Naste Rojc od velikog su značaja i za hrvatsku queer povijest. Po završetku
Prvog svjetskog rata upoznaje svoju životnu partnericu Alexandrinu Onslow, članicu Scottish Women’s Hospitals for Foreign
Services, te poznatu britansku sufražetkinju Veru Holme, s kojima 1925. i 1926. boravi u Engleskoj i Škotskoj.
Po povratku u Hrvatsku dvije iznimne žene, Nasta Rojc i Alexandrina Onslow,
među prvima otvoreno žive u istospolnoj izvanbračnoj zajednici u Zagrebu. Zbog
pomaganja NOB-u obje, već u godinama i bolesne, završavaju u ustaškom zatvoru
1943. Oduzetu imovinu ni nakon Drugog svjetskog rata nisu u potpunosti dobile
natrag pa Nasta Rojc u siromaštvu umire na svoj rođendan 1964., petnaest godina
nakon Onslow, pored koje je pokopana na zagrebačkom Mirogoju. Sve navedeno
svjedoči o Rojc kao umjetnici i strašnoj ženi čiji je turbulentni život daleko
nadilazio zadane vremenske okvire, obilježen pomicanjem granica tadašnjih
ustaljenih normi i građanskih pravila na svim područjima.
Leonida Kovač je
povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji
likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od sredine 1980ih intenzivno se bavi
feminističkom dekonstrukcijom heteronormativnih diskursa, s fokusom na režime
reprezentacije, odnosno strukturalno nasilje u diskursu (o) umjetnosti i u
vizualnoj kulturi. Koncipirala je i realizirala tridesetak autorskih izložbi,
među kojima su osobito važne izložbe Nan Hoover, Dube Sambolec, Katarzyne
Kozyra, Orshi Drozdik, Dorothy Cross, Rite Duffy, Naste Rojc i Edite Schubert.
Bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene
umjetnosti u São Paulu (2002.) i na Bijenalu u Veneciji (2003.) gdje je
izložbom Uzorci vidljivosti predstavila serije autoportreta Ane Opalić.
Od 2002. - 2005. bila je izabrana potpredsjednica Međunarodne udruge kritičara
umjetnosti - AICA. Objavila je sljedeće knjige: Konteksti, Naklada
Meandar, Zagreb, 1997., Kodovi identiteta, Naklada Meandar, Zagreb,
2001., Edita Schubert, Horetzky, Zagreb, 2001., Relacionirane
stvarnosti, Meandarmedia, Zagreb, 2007., Gorki Žuvela: Izmislite sebe,
Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2009, Anonimalia: Normativni diskurzi i
samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća, Izdanja Antibarbarus, Zagreb,
2010., U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper, Hrvatski filmski
savez, Zagreb, 2013., Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i
biopolitici, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013., Edita Schubert:
Retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2015., Rasprizorujuće
transverzale: Mrđan Bajić, Supervizuelna, Beograd, 2017.
Događaj
'Strašne žene sve u 16: Nasta Rojc' se organizira u sklopu projekta 'Strašne
žene' kojeg financijski podupire Ministarstvo kulture i Ured za kulturu Grada
Zagreba. Društveno kulturni centar 'Šesnaestica'
korisnica je institucionalne potpore Zaklade Kultura Nova. Predavanje o Nasti
Rojc realizirano je u suradnji sa Zagreb Pride Udruženjem u sklopu Mjeseca
ponosa.